
Mu mwaka wa 1948, nyuma y’intambara ya kabiri y’isi yose, igihugu cy’u Budage cyari cyaragabanyijwemo ibice bine bigengwa n’Amerika, Ubufaransa, Ubwongereza n’Ubumwe bw’Abasoviyeti.
Umurwa mukuru, Berlin nawo wari waragabanyijwemo ibice bine ariko ukaba wari mu gice cy’Uburasirazuba cyagenzurwaga n’Abasoviyeti.
Ku itariki ya 24 Kamena 1948, Leta Zunze Ubumwe z’Abasoviyeti (USSR) yafunze inzira zose zerekezaga muri Berlin y’Uburengerazuba (West Berlin) kugira ngo ishyire igitutu ku Banyamerika n’Abongereza bari bahafite ubutegetsi. Yashakaga kubategeka kuva muri Berlin no kwemera ko Berlin yose igengwa n’abasoviyeti. Ibyo byateje ikibazo gikomeye cy’uko abaturage bagera kuri 2.5 miliyoni bari bagiye kubura ibiribwa, imiti, amashanyarazi n’ibindi bikoresho by’ibanze (Smith, 1998).

Kubera ko imihanda, ya gari ya moshi n’inzira z’amazi zari zafunzwe, Amerika n’Ubwongereza bashyizeho igikorwa cyo gutanga ibikoresho banyuze mu kirere cyiswe “Berlin Airlift”. Ku itariki ya 26 Kamena 1948, indege ya mbere ya gisirikare yatangiye gutwara imfashanyo iva mu Budage bw’Uburengerazuba igana i Berlin.
Mu gihe cy’amezi 11, indege zirenga 270,000 zagemuraga ibiribwa, amavuta yo gutekesha, amakara, imiti n’imyambaro. Muri rusange, hatanzwe tonne zirenga 2,300,000 z’ibikoresho. Umunsi wari ufite umusaruro munini cyane ni uwa 16 Mata 1949, aho hatanzwe tonne 13,000 ku munsi umwe (Miller, 2000).

Ibikorwa by’ubwikorezi byabaga buri minota 3, kandi byakorewe mu bihe bigoye, birimo ubukonje bukabije, ibicu byinshi n’impanuka za hato na hato. Abasirikare benshi b’Abanyamerika n’Abongereza bitanze babikuye ku mutima, bamwe banahasiga ubuzima. Harimo Lt. Gail Halvorsen, wamamaye ku izina rya “Candy Bomber” kubera ko yajyaga ajugunya ibisuguti na bombo ku bana bo muri Berlin (Halvorsen, 2002).
Ubwikorezi bwo mu kirere bwa Berlin bwahagaritswe ku ya 30 Nzeri 1949, nyuma y’uko Abasoviyeti bemeye gufungura inzira zose ku ya 12 Gicurasi 1949. Gusa ibikorwa byo gutwara ibikoresho byakomeje kugeza hatanzwe byose byari bisigaye. Abaturage ba Berlin y’Uburengerazuba barokotse inzara n’ubukene bitewe n’ubwitange bw’ingabo z’Abanyamerika n’Abongereza.
Iki gikorwa cyabaye ikimenyetso cy’ukuntu ikoranabuhanga, ubufatanye n’ubutwari bishobora gutsinda igitugu n’igitutu cy’ubutegetsi bw’igitugu. Byabaye isoko yo kwerekana itandukaniro riri hagati y’ibihugu byemera demokarasi n’ibishyigikira igitugu. Byanatumye hashyirwaho NATO (North Atlantic Treaty Organization) mu 1949, nk’urugaga rwo kurinda Uburayi bw’Uburengerazuba mu gihe cy’intambara ikonje (Cold War) (Gaddis, 2005).